Dihiiqqamootto; dihiiqqamatto!

Wodani’ne hiiqqaminoha lawanno’neri, ammanama hoogginoonniha, waaga hoogginoonniha lawanno’ne baali yannate hajo ikkeenna ikkinnina wodani’ne hiiqqaminokkitanna hiiqqamannokkita; konni aleennino erotenni woyyaawannotanna jawaatannota garunni buuxxinanni.

Hiiqqe harie yitinoonni afiinni ha’rasi daafira galaxxitinanni yanna dagganno. Gibbe hadhue yootto afiinni rosiissehe hadhinota kultanni afamatto. Mannunni xiiwamanna gibbo iillituhero iillishannohu yaado ikkinnina ati dadillattora dihasiisanno. Gawajjannohehu umisi sharronniiti, giwannohehu umisi mannimmanniiti, xiiwannohehu umisi huwanyootu bikkinninna umisi yanna horonsi’reeti.

Ati kayinni iillinohe coyira noohe laooshshe, ootto hedo taashshi ikkinnina dihiiqqamootto, dihiiqqamatto. Digawajjamootto, digawajjamatto. Coye balaxxe huwatate wo’naalittoro xiiwamate yooto coyi woyyaabbino woshshattora, hasiisannohe dooramara ikkinota leellannohe; umikki aana loositto kiiro hoogummonsa yaatto mannooti hoogginohe gede huwatatto.

Hoogginoheta afatto yanna dagganno. Hiiqqamoottota ammana hoogittoro, xissokki higge higge qaaga hoogittoro, waagu noohekkita umikkira higge higge kula hoogittoro, mannunni iillitinohe miico umikki keena hoogittoro, wolootunniwa noohe bayichinni dargakki bikka hoogirroto, uwakki hasi’nirono, su’mikki ba’’a huluullissannota ikkiturono, ate badhera gata huluullissurono kuni baalu ikkara dandaannokkita buuxi.

Hedokki bikkinni gotti yite hee’ratto; umikkira aatto bayichi bikkinni ga’labbi yitinotanna taaltino heeshsho safira dandaatto. Dandaanna dandaa hoogakki umikkira aatto bayichinni bikkamannota afi. Buuxo hasidhanni doyattohu, adhamooshshe afi’rate ikkoottokkire ikkattohu, uwatenna hiiqqammete umokki injeessatto korkaati dino. Iillitinohe xiiwo baalanti woyyaawootto ate kalaqate dagginoheta dancha hedeweelcho ikkansa heda hanafi.

Hatte yannara umokki hiiqqa aguratto; hakka woyte wi’lakki uurritanno; hakka woyte lophokkinna gottinyikki rahinoha ikkanno; hakka woyte baqqeenyikkinna umikkinni ammanakki bowirtanno. Xissamootto gede macciishshamiherono goofimarchoho xissotenni woyyaawattohu xissonniha goofimarchu deerra dandiite saittoro ikkinota wodanchi. Dancha barra ikko’ne?

Bue:- Book Store

Bakkalcho  Onkoleessa 3, 2015 M.D

Recommended For You

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *