Loosi’ri Manchira kaa’lanno Maganu!

Loosi’ri Manchira kaa’lanno Maganu!

Rooru Manchu noowe

Kaysannohu Boowe

Boowe kaysannoho kaajje seekke loose;

Weeshshu danqarame nafara wo’mino

Seekke loosi’rihu heeshshote ooltonni lubbo gagardhino.

Cee’ma duqulsite;buxisse shitanno

Mannuy maa’nissanno

Jawaata shollishshe

Worba woroo qolte

Foole qo’la hoolte

Yoranno assite

Albiido yarsite

Reeqqa miqqa qolte

Horo wotto worte

Dancha itikkinni

Woyyaabbino heeshsho,

horo laikkinni;

Abbalte shitanno.

Sidaaminke manna,

Egennino yanna;

Cee’ma huntannona

Jawaante loosi’no

Umonke dandiine woleho ikkino;

Shaqqado baattonke loosuy memelchino

Ayyidde goxa agurro loosoho jawaanto

Hanni buunxe la’no loosi’ranno mancho.

Jawaatu manchi’re shiima qummeesso’ne?

Assootisi gara xawise kulo’ne?

Qaddo qawaaxaamo

Loosi’ranno mancho

Isiti maatesi fultannolla halcho.

Goxicho agure

Loosinohu Gute

Shuqunnohu Gate

Hakkiinni Higiro

Minira Eiro

Hurbaatu Baete

Duuwo Durimmate;

Umisino Duuwe

Dikkono Duusheena

Maatesinni Sae

Wole Itiseenna;

Baaluri Wo’mino Intayri Angayri

Hunkiine Loonsiro May Nooxa Hoongayri?

Kapho Dudubbooti;

Loosidhe Boroodi;

Duduwunni Duma,

Loosinohu Guma

Duqqanno nadala

Biifanno nafara

Qae qananaawa

Eweli nafara

Yinanni marranni

Marre waariinanni

Hassaambe geenbanni

Loonsaayire hendanni.

Hanni roduuwa’ya yannanire qaango

Itaahu bati’no

Loosaahu ajino

Hanni la’e ki’ne

Xaano mine mine

Alba hundi waro

Duuwu no qaete

Mittu loose calla

Duushshawo lowo manna.

Shiima kuleemmo’ne mangittete sokka

Mangitte yitino gaamotenni loosse

Rosiissanni noonke addanko xawisse;

Daga cu’mitino qaaqqimma awisse

Buxima hunate;lophote ha’rate

Mittu ontuy loosse

Muraasa fulteewoota buxima gayyaasse;

Loosuy baraaraasse;giwireno baatte

Ayidde hanni hambo loosunnite saate.

Hattoonni jawaanto

Loosoho dodammo

Duuchu manni taaga irdaatuu dogammo

Xa hattino dino irdaatu baino

Garuy loonsummoro;goxa hoongummoro

Ninke irdaanteemmo; lophote qaanfeemmo

Mootimma lallabbe, tenne kulteewoo raarte.

Cee’ma buxissanno

Mannuy maa’nissanno

Jawa ajishshanno

Saalsiisse shollishshe woroonni qoltanno.

Tenne seekke afe Sidaaminke manni

Loosoho jawaanto ko garinni xaanni.

Duuwu gatenke no

Loosi’ra gattino

Gedensi ilama tenne diaffino

Seekke loosihura heeshsho injitinno!

Looso looso mannu,

Loosuyiho aganu

Loosi’ri manchira kaa’lanno Maganu!

Gashshootu te sokka ki’neno macciishshe

Mangittete biilto dagano kakkayse;

Loosuy jawaachishshe

Loosi’ri mannira baraarshano uyiyye.

Hattoo jawaatona Sidaaminke manni

Isineeto duuwe ollaano duushshanni

Olluunnino sae dikkono fushshanni.

Dikkolla fuliro heewisama noote

Kalqetenni ledo ikkine taaloote.

Tayxe buninkeno deerruy ollohino

Excellence kappi’ra 1_9 geeshsha time diramino.

Kalqe massinkehu ayyidde loosohowe

Xaate konni ka’a loosi’ranno manchi

Lophote ilaala jawaate fulanni

Cee’me loosakkiha isinni kulanni

Jawaatino daafo duucha rosiisanni

Adda togo yaanno wolootta seejjanni

«Hayxu yanna hayxe

Qunqumado shaana

Latisilla laalcho

Daga Fulto halcho.

Qiida waajjitooti

Soodo gutte Kai

Qiida waajjaannohu duuchu buxe bai.

Hayyo kuleemmona maccishshella manna

Qiidu gani’nero uddi’ne imaana.

Laalcholla ikkiro kaasilla baalare

Daga assidhona atenni malaale»

Ki’ne giwirinnuno abbe gari laalcho

Loosidhe daganke fultaawo gede halcho.

Atera yiteeti insa abbitaari

Kaasootto laalchi’ra qarriri heeriro

Ogeeyyeno xa’mi; kaaliiqa maga’ni

Sammi yitootina loosunni jawaati

Laalcho baala kaasi

Mannanke jawaanto

Buxima hunate soodo guto ka’no

Loosoholla gaando

Loonse ka’nummoro kaaliiqa galanto

Sidaamimma latto!

Rosiisaancho Wolde Wonaago

Bakkalcho  Woxawaajje 9, 2016 M.D

Recommended For You